Nizak ugljik ili zaštita opskrbe, dilema EU-a?
Otkako se sukob između Rusije i Ukrajine prelio na energetski sektor, Europa se počela ubrzano udaljavati od ovisnosti o ruskoj energiji. Uz energetsku krizu koja se nadvija nad Europom, situacija postaje sve teža.
Europa navodno radi na planovima za nepredviđene situacije kako bi se nosila s potpunim prekidom uvoza ruskog plina, a Njemačka planira ponovno otvoriti neiskorištene elektrane na ugljen u slučaju nestašice plina.
Vijest je izazvala zabrinutost s mnogih strana da je EU uhvaćena u dilemi između svoje trenutne potrebe za očuvanjem opskrbe energijom i svoje dugogodišnje predanosti razvoju s niskom razinom ugljika.
Pronalaženje partnera nije lak zadatak
EU uvelike ovisi o Rusiji u opskrbi energijom, s oko 40 posto uvoza plina i 30 posto uvoza sirove nafte iz Rusije. Kako bi popunila prazninu nastalu nakon povlačenja Rusije u energetici, EU je tražila nove partnere za opskrbu energijom i sada cilja na neke zemlje Bliskog istoka i Afrike.
Iako se potraga za novim partnerima možda ne čini teškom, nije lako uspostaviti pravo partnerstvo.
Lin Boqiang, direktor Kineskog instituta za energetsku politiku na Sveučilištu Xiamen, rekao je za China News Service da je pretpostavka suradnje između kupaca i prodavača imati infrastrukturnu podršku, a ulaganja u infrastrukturu nisu mala i uključuju pregovore o suradnji, inženjering i izgradnju , proces nije jednostavan.
“Mala glava” teško da može zasad napraviti veliku razliku
Budući da suradnja znači ogromna ulaganja, pa neki glasovi vjeruju da je suradnja Europe i drugih zemalja dužna biti dugoročna suradnja, nakon što dvije strane potpišu dugoročni ugovor o kupnji plina, neizbježno će usporiti razvoj prostora obnovljive energije u Europa, europska cesta s niskim udjelom ugljika sigurno će biti blokirana.
S tim u vezi, Lin Boqiang smatra da će trebati nekoliko godina da obje strane uspostave odgovarajuću infrastrukturu, a EU će razvijati obnovljivu energiju što je brže moguće.
Rekao je da se obnovljivi izvori energije kao što su energija vjetra i fotonaponska energija mogu bolje kontrolirati kao domaći izvori energije, zadovoljavajući energetsku sigurnost i razvoj s niskim ugljikom. Ocijenio je da će za dvije-tri godine vjetroelektrane i fotonapon ući u razdoblje ubrzanog razvoja.
Ali Lin Boqiang je također upozorio da, iako se obnovljiva energija može kontrolirati, to je ipak "mala glava", i trebat će neko vrijeme prije nego što stvarno odigra veliku ulogu.
Stoga, čak i ako brzi razvoj obnovljivih izvora energije, ne može zadovoljiti trenutno rusko povlačenje energije uzrokovano jazom "velike glave", kratkoročno još uvijek treba pronaći novu opskrbu energijom.
Nedavno je Europska komisija službeno usvojila energetski plan pod nazivom "REPowerEU". Iako naglašava važnost očuvanja energije, diverzifikacije opskrbe energijom i ubrzanog promicanja obnovljive energije te predlaže povećanje ukupnog cilja obnovljive energije s 40 posto na 45 posto do 2030. godine u kombinaciji politika EU-a za "smanjenje ugljika od 55 posto", Europska komisija također priznaje da bi korištenje postojećih postrojenja na ugljen moglo potrajati "dulje nego što se prvobitno očekivalo".
Čišći ili 'prljaviji'?
Europa trenutno jedva čeka pronaći nove partnere za opskrbu energijom i povećati svoje napore u nabavi ugljena. Njemačka planira ponovno pokrenuti neiskorištene elektrane na ugljen. Znači li to da će se Europa razvijati na "prljaviji" način?
Analiza Lin Boqianga ističe da će se udio energije vjetra i fotonapona u budućnosti povećati, a stopa povećanja bit će brža od stope rasta ugljena. Stoga je teoretski čišći, a ne "prljaviji".
"Na prvi pogled, čini se da je trenutni trend u 'prljavijem' smjeru. Ali to je samo privremeno, kako vrijeme prolazi, snaga vjetra i fotonaponska energija rastu, dovoljno da nadoknade rast ugljena."
S tim u vezi, Xie Yaxuan, glavni makro analitičar u tvrtki China Merchants Securities, vjeruje da je "REPowerEU" hitni program EU-a, koji srednjoročno i dugoročno pomaže EU-u da ubrza proces ugljične neutralnosti i riješi se prekomjernog oslanjanje na rusku energiju, ali ne može promijeniti status quo u bliskoj budućnosti.
"I jedno i drugo je važno za EU i oboje se mora raditi u isto vrijeme. Ali trud uložen u obnovljive izvore energije bit će malo veći od pronalaženja partnera za zamjenu energije, jer je zamjena fosilne energije obnovljivom energijom najosnovnija i najsigurnija. Zamjenu energije iz fosilnih izvora obnovljivim izvorima energije je najosnovnije i najsigurnije." " rekao je Lambert.
Prema mišljenju Pinga Huanga, postdoktorskog istraživača na Urbanističkom institutu Centra za interdisciplinarna istraživanja društvenih znanosti na Sveučilištu u Sheffieldu, razvoj obnovljive energije i zamjena fosilne energije bit će dug i nestabilan proces . Iz ekonomske logike, energetsko tržište EU-a je u biti slobodno tržište, a moguća buduća deeskalacija rusko-ukrajinskog sukoba, ublažavanje sankcija protiv Rusije i pad cijena nafte i plina donekle će oslabiti političku i gospodarski zamah tranzicije EU-a na niskougljičnu energiju.
